U knjizi “To može biti i vaše dete” dr Boro Lazić predlaže kako se izboriti sa jednom od nevidljivih epidemija: Teže je izlečiti onoga ko je tek ušao u opijate, nego starijeg narkomana
U Srbiji je lakše i jeftinije nastaviti drogirati se, nego odvići se od narkotika! Ova činjenica je mala motivacija za one koji se nalaze u “kandžama droge”, a hteli bi da se iz njih izvuku. Za poslednje tri godine kod nas je od ove pošasti umrlo više od 1.000 mladića i devojaka između 17 i 25 godina. Svestan očaja i bespomoćnosti roditelja kada se kod njihove dece utvrdi dijagnoza “bolest zavisnosti”, neuropsihijatar dr Boro Lazić napisao je knjigu “To može biti vaše dete”. On predlaže: “Bolje sprečiti, nego lečiti”.
Ovaj koristan priručnik, u izdanju Kompanije “Novosti”, koji govori o jednom od gorućih problema naše svakodnevice, sadrži ispovesti lečenih zavisnika, sva savremena naučna saznanja vezana za droge i bolest zavisnosti, kao i ilustracije i fotografije koje ova saznanja potvrđuju. Sastavni deo knjige je test kojim se može utvrditi da li dete trenutno ima problem sa drogama, kao i test kojim se može utvrditi sklonost deteta ka eksperimentisanju sa narkoticima uopšte.
– Nadam se da će ova knjiga koristiti roditeljima da zaštite najdraže od najvećeg zla modernog doba – kaže, za “Novosti”, autor, inače osnivač i šef stručnog tima Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti u Beogradu, Nišu i Novom Sadu. – Niko, ama baš niko, od roditelja ne može da bude siguran da se to zlo neće desiti njegovoj porodici, a upoznavanje sa samom bolešću pomaže da se to, ipak, ne dogodi. Siguran sam da se može uticati na njen nastanak i razvoj i da se pravim i pravovremenim intervencijama ona može sprečiti.
Droga je jedna od nevidljivih epidemija koja se i kod nas širi geometrijskom progresijom. Marihuanu koristi više od 210.000 ljudi, heroin više od 50.000, a kokain najmanje 30.000, dok se tablete “metamfetamina” mogu naći na svakom uglu i koštaju kao kutija cigareta.
I dok broj narkomana stalno raste, malo toga se radi na sprečavanju ili lečenju ove bolesti. U samo deset specijalizovanih bolnica za lečenje narkomana, sa 200 kreveta, zavisnike leči svega 70 specijalista. Na 29.000 narkomana u Srbiji postoji jedna bolnica, a za jedan krevet, ukoliko odluče da se leče, bori se čak 1.450 zavisnika! Zavisnika od narkotika je mnogo, a lekara nedovoljno – kaže dr Lazić. – Čak i kada bi se svi neuropsihijatri u našoj zemlji bavili samo ovim problemom, opet ne bismo imali dovoljno lekara za sve pacijente.Broj uživalaca droga naglo raste, naročito među mladima – srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima. “To može biti i vaše dete” upoznaje roditelje sa prirodom same bolesti i mogućnostima uticaja na njen nastanak i razvoj.
– Teže je izlečiti onoga ko je tek ušao u opijate, nego starijeg zavisnika – kaže Lazić. – On još ne oseća posledice uzimanja narkotika. Lepo mu je, a trošak je mali. Stariji zavisnici, međutim, imaju više štete od uzimanja opijata. Potrebne su mu veće količine, pa je trošak veći, a osećaj zadovoljstva je sve kraći. Oni se mnogo lakše odvikavaju, ali imaju drugi problem. Zbog višegodišnje zavisnosti najčešće nemaju posao, izgubili su prijatelje i teško se vraćaju u normalne društvene tokove.
PREVENCIJA – RAZGOVOR
– MOZAK je posebno osetljiv na droge u tinejdžerskim godinama, posle 21. godine opasnost je manja – objašnjava Lazić. – Razgovori dece i roditelja još na početku puberteta o njenoj štetnosti, najbolji su način da dete odbije ako mu se droga ponudi. Roditelji moraju da prate ponašanje svog deteta i da reaguju na prve simptome, tako što će ga kontrolisati u zdravstvenoj ustanovi. Šanse da dete koje u pubertetu proba narkotike završi kao zavisnik su 43 procenta, a u više od 95 slučajeva u bolest zavisnosti ulaze sa marihuanom.